Get Adobe Flash player

Rićavac

Skoro zaboravljeni običaj. Održao se kao povremeno okupljanje ljubitelja starih paških običaja, mada je nekad bio masovan. Tijekom karnevalskog razdoblja – zadnja četiri četvrtka pred zadnje dane karnevala okupi se grupa prijatelja koja se maskiraju (muški i ženske). Kad su se maskirali odlaze pred kuću poznatih prijatelja ili uglednijeg pažanina, te traže da ih domaćin primi u kuću i ugosti. Prilikom ulaska domaćina se nastoji oraspoložiti na razne načine, prisiljavajući ga i nastojeći da ga se poljubi, udovoljava se domaćici ili djevojci,a vrzla oko mladića zatočenog u kući. Ako se uspije otvaraju se sobe, ormari, kredence i smočnice. A sve u želji da se „napakosti“ domaćinu. On se iskupi tako da maškare počasti pićem ili fritama, voćem ili komadićem pršuta, slanom sardelom,…. Ako domaćin neće da primi goste naprave mu „dešpet“: iznerede sve pred vratima, navale mu kamenje na vrata, ukrase mu vrata netom proklijalim lukovicama kapule, luka spletenog u vijenac. Isto to su i bez obzira primili ih ili ne u kuća znali napraviti na vratima kakve stare djevojke ili mladića, a ni mladi udovci u udovice nisu pošteđeni. Maškare su znale ukrasti i sa prozora viših katova komade sušenog mesa, kaštradine, a znala se u plijenu naći i suha hobotnica. Sve sakupljeno ili ukradeno zajednički bi pojeli a tom prilikom znalo se pozvati na gozbu i vlasnika ukradene robe. Jasno da se na kraju uvijek dalo do znanja vlasniku da je njegovo pa bi uz smijeh sve bilo brzo zaboravljeno, osim što se o tome po gradu ćaskalo još dugi niz godina.

logo

KARNEVALSKA UDRUGA
MARKOVA KUMPANIJA PAG

ISSN 1847-4101
Mrežna publikacija: "Baš nas briga" | Nakladnik: Markova kumpanija Pag | Osuvremenjivanje: Mjesečno | Publikacija postavljena: 5. siječnja 2009. godine

PRISEGA


Danas kad postajen Markov kumpanj,
dajen časnu karnevalsku besedu
da ću sa puno voje kolat, ist i pit,
munješat, frajat i u šumicu odit.
Štimivat princa i svete karnevalske užance,
odit po konobamin, ukolo i na tance
i biti nevjeran bračni drug
ki vrduri po Pagu svud.